Ovaj odjeljak internet stranice BioVill prikazuje često postavljana pitanja (FAQ) o konceptu bioenergetskog naselja i o razvoju projekta, koja su postavljena od strane građana i zainteresiranih strana kroz lokalne info točke u BioVill naseljima u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji. U ovom odjeljku sumiraju se najvažnija pitanja. Ukoliko imate dodatnih pitanja, pozivamo vas da se obratite predstavnicima projekta na lokalnim info točkama. Za kontakt podatke pogledajte u izborniku „Bioenergetska naselja“ na slijedećem linku: http://biovill.eu/hr/bioenergetska-naselja-2/bioenergetsko-naselje-u-hrvatskoj/

1.     Šta je bioenergetsko naselje?

Bioenergetsko naselje je naselje, općina, ruralno područje ili zajednica koja proizvodi odnosno koristi većinu svoje energije iz lokalnih izvora –  obnovljivih izvora energije, u prvom redu biomase. Energija dobivena iz šumske (drvne)i poljoprivredne biomase te otpada koristi se u bioenergetskom naselju za proizvodnju električne i toplinske energije, pri čemu se koristi niz različitih tehnologija za energetsko iskorištavanje biomase: peći na drvnu sječku, pelete ili cjepanice, toplane i sustavi područnog grijanja te kogeneracijska postrojenja. Proizvedena toplinska energija dobavlja se krajnjim potrošačima putem toplovoda koji obično povezuje zgrade u centru naselja.

Za više informacija, molimo pogledajte animacijski video projekta BioVill: https://www.youtube.com/watch?v=v2YI6G63oXk

2.     Koji su ciljevi potencijalnih bioenergetskih naselja projekta BioVill?

Specifični ciljevi svakog naselja pripremljeni su od ključnih dionika u naselju (dijelom od strane radne skupine), koji su predstavljeni u Strateškim ciljevima bioenergetskih naselja. Ovi dokumenti dostupni su na lokalnim info točkama u naseljima ili na  http://www.biovill.eu/bioenergy-villages/ .

Opći ciljevi bioenergetskog naselja uključuju sljedeće aspekte:

·         Sirovina odnosno gorivo iz biomase se proizvodi lokalno i na održiv način;

·         Opskrba električnom i toplinskom energijom iz lokalnih obnovljivih izvora energije u naselju zadovoljava potrebe odnosno potražnju za energijom;

·         Potrošnja toplinske energije osigurava se iz lokalno proizvedene biomase ili drugih obnovljivih izvora energije;

·         Poslovni model bioenergetskog naselja omogućava potrošačima te lokalnim poljoprivrednicima, šumovlasnicima i poduzetnicima  da budu zajednički vlasnici postrojenja;

·         Uspostava bioenergetskog naselja temelji se na visokoj razini uključivanja i sudjelovanja javnosti.

3.     Koji su primjeri najbolje prakse za bioenergetska naselja?

Postoje mnogobrojni primjeri dobre prakse za bioenergetska naselja, naročito u Njemačkoj i Austriji, u kojima je i razvijen koncept bioenergetskih naselja. Ovdje su dani neki od primjera:

Austrija:

·         Bruck an der Leitha: www.energiepark.at (na njemačkom jeziku)

·         Güssing: www.eee-info.net (na njemačkom jeziku)

·         Joglland: www.klimaundenergiemodellregionen.at (na njemačkom jeziku)

·         Kötschach-Mauthen: www.energie-autark.at/show_content2.php?s2id=276 (na engleskom jeziku)

·         Mureck: http://www.seeg.at/ (na njemačkom jeziku)

Njemačka:

·         Grosselfingen: https://www.grosselfingen.de/,Lde/Bio+Energie.html (na njemačkom jeziku)

·         Oberharmersbach: http://www.buerger-energie-oberharmersbach.de/index.html (na njemačkom jeziku)

·         Schlöben/Thuringia: https://bioenergiedorf.schloeben.de/bioenergiedorf/ (na njemačkom jeziku)

·         Tangeln/Saxony-Anhalt: www.facebook.com/lu.tangeln

·         Untermaßholderbach: http://www.untermassholderbach.de (na njemačkom jeziku)

Za više informacija, pogledajte brošuru sa najboljim primjerima bioenergetskim naselja, koju je pripremio tim projekta BioVill (Rezultat D2.1): http://www.biovill.eu/results/biovill-publications-en/ .

4.     Kako se bioenergetski projekt može pokrenuti?

Svako naselje/općina/zajednica mora pronaći svoj put razvoja bioenergetskog projekta kako bi se uspostavilo bioenergetsko naselje. Oni, mogu slijediti neke opće preporuke o temeljnim načelima razvoja bioenergetskog naselja:

·         Identifikacija lokalnih lidera: treba identificirati lokalne lidere kako bi se uspostavile radne grupe građana koji poduzimaju prve korake i motiviraju druge građane da im se pridruže.

·         Izgradnja povjerenja i prihvaćanje projektne ideje u naselju i uključenje što više građana od samog početka.

·         Precizna analiza stanja, izvođenje realnih zaključaka i proračuna, i predstavljanje konkretnih činjenica i opcija građanima i zainteresiranim stranama.

·         Nastojanje da se aktivnosti kombiniraju sa drugim infrastrukturnim projektima u naselju, i da se iskoriste svi postojeći programi podrške i stručnjaci.

Svatko tko ima ideju može pokrenuti projekt bioenergetskog naselja. Obično su stanovnici naselja glavni pokretači energetske tranzicije u naselju. Lokalni lideri ili manje grupe veoma često poduzimaju prve korake i započinju proces. U ovom kontekstu znači da se razvoj bioenergetskog naselja treba temeljiti na procesu odozdo prema gore kojeg provode građani.

5.     Koji su rizici i izazovi za uspješno uspostavljanje bioenergetskog naselja?

Jedan od ključnih faktora u razvoju bioenergetskog naselja je pronalaženje izvodljivog poslovnog modela i uključenje/koordinacija svih relevantnih dionika u lanac vrijednosti (npr. proizvođača i prerađivača drvne industrije, proizvođača i distributera toplinske energije, potrošača, općine, itd.).

Ostali veći rizici i izazovi za uspostavljanje bioenergetskog naselja su:

·         Nedostatak interesa potencijalnih korisnika bioenergije (građana, tvrtki, javnih ustanova itd.)

·         Manjak/Odsustvo lokalnih voditelja, koji trebaju pokrenuti i poticati razvoj projekata

·         Nedostatak iskustva ključnih dionika (administracije, financijskog sektora, građana i stručnjaka) u bioenergetskim projektima, npr. banke nerado odobravaju kredite za investicije u                                bioenergetske projekte

·         Administrativna opterećenja/prepreke, npr. nedovoljna podrška općine/lokalne uprave za pribavljanje potrebnih dozvola.

·         Nedovoljno financijskih sredstava/instrumenata podrške (krediti od banaka, kreditne linije sa povoljnim kamatnim stopama i kredit sa počekom otplate,  nacionalni i programi Europske                          unije).

6.     Tko odlučuje koji objekti će biti uključeni u mrežu javne toplane?

Odluku o osnivanju bioenergetskog naselja u okviru BioVill projekta u 7 naselja donijeli su lokalni lideri i/ili bioenergetske radne grupe na temelju prethodno prikupljenih i analiziranih podataka. Izrađene studije dostupne su web stranici projekta, a više informacija građani mogu dobiti upitom na lokalnom uspostavljenom info kutku koji se nalazi u prostorijama općina. Prikupljanje detaljnih i preciznih podataka o raspoloživim lokalnim i regionalnim potencijalima, kao i danim okvirnim uvjetima pri izradi prvih tehničkih i ekonomskih procjena važni su koraci za uspješno pokretanje bioenergetskog naselja.

Bez neprovjerljivih činjenica i jasnih argumenata koji pokazuju moguća rješenja i prednosti građana,

Teško je uspostaviti cijeli proces pokretanja bioenergetskog naselja. avne toplane najčešće pružaju mogućnosti priključenja novim zainteresiranim korisnicima, ali samo ako je njihovo priključivanje na mrežu ekonomski i tehnički opravdano za cjelokupan sistem.

7.     Koje dozvole i zakonske procedure su potrebni za uspostavljanje bioenergetskog naselja?

Uspostavljanje bioenergetskih naselja veoma je složen proces. Taj proces podrazumijeva nekoliko faza – planiranje, izgradnju, rad, održavanje i unapređivanje, za šta je potrebno ispoštovati niz pravnih postupaka i pribaviti znatan broj dozvola, odnosno podnijeti npr. plansku dokumentaciju, pribaviti građevinsku dozvolu, ispuniti specifične tehničke ii ekološke zahtjeve. Svi ovi propisi zavise od postojećeg pravnog okvira u relevantnoj zemlji. Da bi se iskoristili investicijski fondovi EU i drugi međunarodni programi pomoći, potrebno je pripremiti kompletnu projektnu dokumentaciju i pribaviti sve dozvole, uključujući:

·         Prijavu na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava o izradi projektne dokumentacije;

·         Izradu projektne dokumentacije;

·         Pribavljanje potrebnih dozvola (lokacijske dozvole, građevinske dozvole, upisa u katastar parcela koje će se koristiti za cjevovode sustava javnih toplana).

8.     Koji je najčešći poslovni model bioenergetskog naselja?

Za uspjeh bioenergetskog naselja važno je prepoznati sve različite incijative u naselju koje doprinose općem cilju energetske samodostatnosti. Postojeća bioenergetska naselja koriste niz različitih poslovnih modela i načina organizacije, npr. energetske zadruge, javno-privatno partnerstvo i javna poduzeća. Pored toga, privatne investicije i inicijative, npr. društva sa ograničenom odgovornošću i građanska partnerstva ispunjavaju postojeće mogućnosti. Idealno bi bilo da dobavljači biomase i korisnici energije budu zajednički vlasnici bioenergetskih postrojenja. Participativni pristup zadruga građana/potrošača

najprihvaćenija su opcija izravnog sudjelovanja građana, jednakih glasačkih prava među članovima i visoke transparentnosti odluka. Cilj nije povećati prihode, već osigurati da svi stanovnici naselja imaju korist od investicija i da osjećaju povećanje dobrobiti, a da se zajednici omogući razvoj naselja kao i cijele regije.

Za više dodatnih informacija potražite u »Smjernicama o mogućnostima financiranja, ugovorima, modelima vlasništva i poslovnim modelima za bioenergetska naselja« na BioVill web stranici. (Rezultat D 5.1): http://www.biovill.eu/results/biovill-publications-en/ .

9.     Šta je lokalna bioenergetska radna skupina? Tko su njeni članovi? Mogu li se još uvijek priključiti toj radnoj skupini?

Pokretači/inicijatori bioenergetskih projekata i/ili ključne zainteresirane  strane u naselju mogu uspostaviti lokalne bioenergetske radne skupine koje upravljaju procesom pokretanja i realizacije bioenergetskog naselja, raspravljaju o različitim aspektima i pripremaju potrebne odluke te razrađuju tehničke koncepte i izračune, kako bi se projekt mogao promovirati u naselju kao i lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima. Svi zainteresirani za podršku bioenergetskim projektima mogu se pridružiti i pomoći lokalnim bioenergetskim radnim skupinama. Kontaktirajte osobu koja je odgovorna za lokalni info kutak ili svog nacionalnog partera sa suradnju sa BioVill projektom. Za više informacija, obratite se na info kutku  i nacionalnim partnerima, ili posjetite internet stranicu BioVill projekta – odjeljak Bioenergetska naselja ili odjeljak Partneri – Biovill Konzorcij.

10.  Da li je potrebno sakupljenu drvnu biomasu peletirati?

Ne, nije obavezno. Postoji suvremena tehnologija grijanja koja može koristiti razne oblike goriva na bazi drveta, npr. sječku, cjepanice i pelet. Za svaki bioenergetski projekt treba izabrati najpogodnije drvno gorivo u skladu sa lokalnim uvjetima.

11.  Je li korištenje biomase preskupo?

Gospodarske prednosti korištenja lokalne biomase za grijanje i proizvodnju energije jako ovise o lokalnim uvjetima i treba ih precizno analizirati prije prelaska na drugo gorivo ili u nove tehnologije za proizvodnju bioenergije. Ipak, mnogi primjeri dobre prakse dokazali su da bi upotreba lokalne biomase za proizvodnju bioenergije mogla biti ekonomičnija od postojećih fosilnih goriva, u usporedbi sa plinom, lož uljem, električnom energijom ili tradicionalnog korištenja drva. Suvremeni sustavi grijanja biomase često također pružaju veću tehničku udobnost u odnosu na postojeće tehnologije.

12.  Koja vrsta otpada i ostataka se može koristiti za proizvodnju bioenergije?

Suvremeni kotlovi na biomasu mogu koristiti razne oblike drvne biomase. U mnogim slučajevima, može se  koristiti i otpadno drvo, kao što su grane, kora, piljevina i čvrsti ostaci iz poljoprivrede, kao što su slama, kukuruzne stabiljke, granje voćki i grmlja. Nacionalni partneri projekta BioVill mogu pružiti više informacija o dostupnim tehnologijama za proizvodnju bioenergije (vidi BioVill web stranicu).

13.  Kakve koristi naselju i njegovim stanovnicima može donijeti prelazak sa fosilnih goriva na bioenergetska goriva? Zašto bi neko naselje trebalo sudjelovati  u bioenergetskim projektima?

Korištenje održivih lokalnih izvora biomase za proizvodnju energije može doprinijeti pozitivnom socijalnom, ekonomskom i društvenom razvoju naselja. učinkovitosti. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije donosi niz dobrobiti: jačanje lokalnog gospodarstva,smanjeni negativni utjecaji na okoliš u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova te smanjenja bio-otpada, smanjenje odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva odnosno uspostava lokalnih novčanih tokova, a u znatnom broju slučajeva i financijske uštede za krajnje korisnike.

Uključivanje naselja u takav bioenergetski projekt donosi još više prednosti, npr. mogućnost dobivanja međunarodnih iskustava iz područja bioenergije, razmjena znanja od međunarodnih stručnjaka i primjera dobre prakse te iniciranje i jačanje suradnje i partnerstva.

14.  Koje su prednosti toplana na biomasu u usporedbi sa pojedinačnim sustavima grijanja?

Javne toplane često nude ekonomičnije i ugodnije snabdijevanje energijom u usporedbi sa individualnim sustavima za grijanje, jer investicijom, instalacijom upravlja iskusni investitor/operater za veliki broj potrošača. Na primjer, individualna domaćinstva ne moraju ulagati u kotao za grijanje i u dimnjak. Postojeće kotlovnice mogu se koristiti za druge namjene. Zajednički rad i održavanje sustava od strane iskusnog operatera također je prednost za korisnike sa aspekta nižih troškova rada i održavanja sustava. Štoviše, profesionalno zajedničko nabavljanje goriva, smanjuje cijenu samog goriva te samim time i troškove grijanja. Na kraju, ali ne manje važno, integracija obnovljivih izvora energije (ili otpadne topline iz industrije) često je jednostavnija i ekonomičnija u lokalnim javnim toplanama u usporedbi sa individualnim sustavima grijanja.

15.  Koje su ključne pojedinačne ekonomske koristi od primjene goriva na bazi biomase u usporedbi sa fosilnim gorivima u kotlovima ili pećima za grijanje?

Zahvaljujući i dalje manjim proizvodnim pokazateljima, investicijski troškovi za kotlove i peći na biomasu često su veći nego za kotlove i peći na fosilna goriva. U odnosu na fosilna goriva, cijena goriva biomase znatno je niža. Godišnja ušteda troškova goriva obično prelazi veće troškove ulaganja od  10 do 15 godina, ovisno o razini cijena nafte i plina u usporedbi s cijenama biomase.

Dok su troškovi proizvodnje topline na bazi fosilnih goriva po kWh uglavnom zauzimaju udio troškova goriva (često iznad 66%), troškovi proizvodnje topline na bazi biomase pod utjecajem su kapitalnih troškova (često veći od 50%). To znači da povećanje cijena fosilnih goriva mnogo snažnije podiže troškove proizvodnje toplote u sistemima na fosilna goriva od sličnog povećanja cena biomase za sisteme na bazi biomase. Zbog toga je sustav grijanja na bazi biomase stabilniji (manje rizičan) u slučaju povećanja cijene goriva. To znači da povećanje cijena fosilnih goriva puno jače povećava troškove proizvodnje topline za fosilne sustave od sličnih povećanja cijena za sustave na bazi biomase. Stoga je sustav grijanja na bazi biomase otporniji (manje rizičan) za povećanje cijena goriva. Nadalje, u posljednjih nekoliko desetljeća gorivo biomase pokazuju manje fluktuacije cijena i niže cijene.  Ukoliko javni sektor pomogne u sufinanciranju, sustavi grijanja na bazi biomase postaju stvarno konkurentni sa strane gledišta investitora, budući da pokazuju velike tržišne udjele biomase u naprednim gospodarstvima na bazi biomase. U Austriji, na primjer, 25% ukupne toplinske e energije, 35% proizvedene pare i 45% ukupne energije u javnim toplanama pokriva se gorivom na bazi biomase. Skandinavske zemlje imaju još veći udio biomase. Ovo dokazuje da biomasa ima svoje ekonomske prednosti za pojedince, pored pratećih socijalnih i ekoloških prednosti.

16.  Kakve koristi mogu imati stanovnici naselja od projekta BioVill, ako se njihova kuća ne nalazi u/blizini centra i ne mogu se priključiti na lokalnu javnu toplanu?

Kako je glavni cilj bioenergetskog naselja da proizvede i zadovolji veći dio svojih potreba za energijom iz lokalnih izvora, u prvom redu iz biomase, za kućanstva koja se ne mogu priključiti na sustav toplovoda, Biovill projekt potiče implementaciju malih sustava grijanja na biomasu. BioVill nudi informacije i savjete za individualna rješenja za (kućne)sustave za grijanje, odnosno za suvremene kotlove i peći na biomasu. Prije nego što se odlučite o Vašoj željenoj tehnologiji za grijanje, potrebno je posjetiti BioVill web stranicu, gdje se nalaze sve potrebne informacije o kotlovima na drvnu sječku, pelete i drvima za ogrjev (Odjeljak Rezultati – BioVill Publikacije – Diseminacijski materijali). Uz sve navedeno, nacionalni BioVill partner pomoći će Vam u izradi izračuna troškova, uspoređujući troškove grijanja za različite tehnologije koje koriste biomasu kao gorivo. Na taj način moći ćete odabrati najprikladniju opciju za Vas. Nacionalni BioVill partner također Vas može informirati o financijskim mogućnostima i dostupnim programima podrške za nabavu malih suvremenih kotlova na biomasu. Informacije o tome možete dobiti i na Vašem lokalnom BioVill info kutku.

17.  Koje su tipične mjere za prelazak na bioenergiju koje se primjenjuju u bioenergetskim naseljima?

Najčešće mjere prelaska na drugi vrstu energije u bioenergetskim naseljima uključuju izgradnju centralnog sustava za grijanje na biomasu (pelet, sječka) ili na druge obnovljive izvore energije javnih toplana, decentraliziranog sustava grijanja na biomasu, kao i solarno-termalnih i fotonaponskih ćelija. Uz navedeno mogu se implementirati i vjetroelektrane, hidroelektrane ili geotermalna postrojenja. Ukoliko to dozvoljavaju lokalni uvjeti, projekti se fokusiraju na holistički pristup, uključujući sustave za proizvodnju topline i struje, kao i mjere energetske učinkovitosti, npr. u javnim i privatnim objektima, kako bi se smanjila ukupna potražnja za energijom.

18.  Kako se te mjere mogu financirati?

Postoji više opcija za financiranje lokalnog prijelaza na drugi vid energije, sve zavisi o postojećem pravnom okviru i lokalnim uvjetima. Prije svega, općina može financirati mjere prelaska na drugi vid energije i postati vlasnik instaliranog sustava grijanja. Lokalno stanovništvo također može uspostaviti inicijativu ili osnovati tvrtku (na primjer, energetsku zadrugu) i financirati planirane mjere. U oba slučaja, za financiranje projekata prelaska na drugi vid energije najčešće se koriste krediti od financijskih institucija i subvencije iz nacionalnih ili europskih programa. Pored toga, javno komunalno poduzeće može preuzeti odgovornost za investiranje i upravljanje novim bioenergetskim sustavom. Konačno, može se uključiti i treća osoba, kao što je tvrtka za energetske usluge (ESCO), i financirati projekte u potpunosti.

19.  Kako isporučitelj energije ispostavlja račune za troškove energije?

Najčešće korisnik toplinske energije plaća naknadu za priključenje na početku ugovora. Ponekad, se ugovore periodične rate za vrijeme trajanja ugovora, kao osnovna naknada, koja uključuje sve fiksne troškove (troškove rada i održavanja). Isporučena energija obračunava se po dogovorenoj cijeni po kWh, koja se množi sa godišnjom potrošnjom toplinske energije. Mnogi ugovori o isporuci topline također uključuju klauzule prilagodbe cijena koje uzimaju u obzir volatilnost cijena relevantnog goriva i troškove rada i održavanja.

20.  Gdje mogu dobiti više informacija ako sam zainteresiran/a za priključenje na budući toplovod i javnu toplanu?

Uključivanje i sudjelovanje širokog kruga lokalnih dionika i potrošača je ključno za uspjeh bioenergetskog naselja.

Dakle, ako ste zainteresirani za uspostavljanje javnih toplana, treba već na samom početku kontaktirati relevantne zainteresirane strane i donosioce odluka u Vašoj općini. Za više informacija o postojećim javnim toplanama, dostupnim tehnologijama i naučenim lekcijama iz provedbe procesa u naseljima u okviru BioVill projekta, kontaktirajte predstavnike u općini Lekenik i Perušić. Za više informacije pogledajte na web stranici projekta.

21.  Gdje mogu naći više informacija o studijama izvodljivosti za planirane javne toplane/kogeneracijska postrojenja u partnerskim naseljima projekta BioVill?

Za više informacija o rezultatima preliminarnih studija izvodljivosti za planirane javne toplane u naseljima BioVill projekta, potražite dokument „BioVill D4.2 Izvješće o mogućnostima za uspostavljanje kombiniranih postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije na biomasu i malih javnih toplana u ciljanim naseljima“ na internet stranici BioVill projekta – odjeljak Rezultati – BioVill Publikacije – Rezultati.

22.  Da li su dostupni financijski poticaji za korištenje izvora bioenergije u mojoj regiji?

Dostupnost subvencija i shema potpore za korištenje obnovljivih izvora energije varira od zemlje do zemlje, a ponekad čak i od regije do regije. Za više informacija o stanju u partnerskim zemljama BioVill projekta, potražite dokument „BioVill D2.7 Izvješće o regionalnim i lokalnim okvirnim uvjetima u ciljanim naseljima“ na internet stranici BioVill – odeljak Rezultati –BioVill Publikacije – Rezultati.

23.  Gdje mogu saznati više o anketama koje su se provele među građanima o njihovim vizijama i idejama za uspostavljanje bioenergetskog naselja?

Rezultati anketiranja građana u ciljanim naseljima BioVill projekta prikazani su u dokumentu „BioVill D3.6 Anketiranje građana o njihovim vizijama i idejama o uspostavljanju bioenergetsih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji“, kojeg možete naći na stranici BioVill projekta za željenu zemlju, u odjeljku Rezultati – BioVill Publikacije – Rezultati.